NCEA Ngā kupu whakamārama: Tongan

How NCEA works: Tongan (7:40 mins)

Watch a short video in Tongan that explains NCEA

Video transcript

Mālō e lelei – ko e fakahinohino eni ke mahino atu ‘a e NCEA.. ‘a e faka’ilonga ako angamaheni ‘a e fānau ako ‘i Nu’usila.

Ko e NCEA ko e National Certificate of Education Achievement. ‘Oku fai ia ‘aki ‘a e lēvolo ‘e 3 - ko e ‘uluaki, ua mo e tolu.

Ko e kakano pe uho ‘o e NCEA ‘oku ui ko e ‘standards’ pea mo e ‘credit’ . ‘Oku fuofua ma’u e standard pea ma’u mei ai ‘a e credit.

‘I he founga NCEA ‘oku kei fai pe foki ‘a e sivi fakakātoa he ‘osi ‘a e ta’u ako (‘a ia ‘oku maaka ia ‘e he kau faisivi mavahe).. ka ‘e kei lava pe sivi’i pe vakai’i ho’o ngaahi lēsoni lolotonga ‘a e ta’u – pea ko e sivi mo e vakai’i eni ‘i he ‘apiako takitaha.

‘E ha ko ha ngāue eni ‘oku lahi – ka ko hono mo’oni ‘oku ‘i ai e ngaahi me’a ‘e ‘ikai lava ke sivi’aki ha’o tangutu hifo ‘i ha sivi. Ko e hā ‘oku te toe fakamatala’i tohi ai ha fekumi saienisi hili ia ‘e sai ange ke ke fai ‘a e fakatotolo he loki saienisi ‘o ke sio ai ki hono ola. Ko e hā ‘oku ke toe tohi fakamatala’i ai hono fai ha’o lea faka-Mauli? Sai ange ke ke tu’u ‘o fai e lea.

Ko e ngaahi lēsoni NCEA kuo ‘osi vahevahe ia ki he ngaahi me’a ‘oku tonu ke ke ‘ilo – ‘o ui ia ko e standards.

Ko e standard takitaha ‘oku ‘i ai ‘a hono ngaahi poini pe credit – pea ‘oku tānaki kotoa e credit ke ma’u ai ho’o tohi fakamo’oni ako.

‘Oku liliu leva mei hono fai ha fo’i sivi houa 3 ‘e taha ‘o e lēsoni ‘Ingilisi … ke sivi’i e ngaahi standard ‘o e konga kehekehe ‘o e lēsoni ‘Inigilisi ‘o hangē ko e fai tohi faka-pisinisi, vete mo faka’uhinga’i ha fakamatala, fa’u ha fo’i filimi mo tu’u ‘o fai ha’o lea … pea ko e ni’ihi e ngaahi me’a ni ‘e sivi’i he ‘osi e ta’u ako… pea ni’ihi ‘oku sivi’i pe ia lolotonga ‘a e ta’u.

Ko hono ma’u ‘o e NCEA ‘oku makatu’unga ia ‘i he lahi ‘o e credit … ‘a ia ko e taki 80 ki he lēvolo takitaha. ‘I he lēvolo 2 mo e 3, ko e credit ‘e 20 mei he 80 ‘oku fiema’u ‘e lava ke ma’u ia mei ha fa’ahinga lēvolo pē.

‘E fiema’u foki ke ke a’usia ‘a e tu’unga mā'olunga mo e credit ke ma’u ‘i he tohi, lea mo e fakaongo pea pehē foki mo e fika, fua pea mo e fakafuofua – ka ‘e lava ke ma’u eni ‘i ho’o lava’i e ngaahi lēsoni kehekehe.

‘Oku lava ke tātānaki ho’o credit lolotonga e ta’u – pea lava ke toe lahi ange kapau ‘e fakalaka atu he ta’u ‘e 1 – pea ko ho’o ma’u pe ia ‘e ‘ikai lava ke to’o pe fakafoki. ‘O lava ai ke ke ‘ilo mo vakai’i pe ke toe lahi ange ‘a e credit te ke ma’u mo tānaki ki ai – ‘o ngāue’aki ‘a e hū’anga ope pē ko ha’o ngāue’aki ‘a e Student App ‘a e NCEA.

‘I he ma’u atu ‘a e ola ‘o ho’o ngāue ‘e fai he ta’u – te ke ‘ilo ai ‘a e lahi ‘o e credit kuo ke ‘osi ma’u – ka ‘e ‘ikai ngata pe ‘i ho’o ‘ilo kuo ke lava’i ‘a e NCEA lēvolo ‘uluaki.
‘I ho’o hū atu he ope ‘o vakai’i ‘a e ola ‘o ho’o ngāue na’e fai ‘i he standard takitaha, ‘e ha ai ‘a mo e taha ‘o e mata’i tohi ko’eni – N, A, M mo e E.

Ko e N ko e Not Achieved, A ko e Achieved, M ko e Merit pea Excellence leva ‘a e E. ‘Osi mahino pe ‘a e Not Achieved ka ko e Achieved, Merit mo e Excellence ko e ngaahi tu’unga kehekehe ia na’a ke a’usia ‘i he standard koia.

Ko e me’a ke manatu’i he ngaahi ‘aho ni ko e E ia ko e Excellence pea ke tala ke ‘ilo ‘e ho’o matu’a he ko e E he taimi na’a nau ako ai na’e mahino ia na’e ‘ikai ke sai.

‘E ‘ikai ke toe fakalahi atu e credit ‘e ma’u koe’uhi ko ho’o a’usia ‘a e Merit mo e Excellence ka ‘oku ‘i ai ‘a e me’a matu’aki mahu’inga ‘i ho’o feinga’i e lava mā'olunga koia.

Kapau ‘e lahi ‘a e Merit mo e Excellence te ke ma’u – ‘o a’u ‘o 50 – ‘e fakakau atu leva ‘a e Merit mo Excellence ‘i ho’o tohi fakamo’oni ako NCEA pea ‘e ui ia ko e Endorsement … ‘o ‘ilo’i ai ‘a e toe lelei ange ‘a e tu’unga na’a ke a’usia.

‘E mahino ai ki he taha kotoa pe ‘a ho’o feinga fakamaatoato… Koia ai feinga ma’u pe ke toe fakalahi mai ‘a e ngaahi Lava Merit mo e Excellence ‘e ma’u, neongo kuo ke ‘osi a’usia ‘a e credit ‘e 80.

Pea ‘e ‘aonga ‘aupito ‘a e Merit mo e Excellence kapau ‘oku ‘i ai ha ngaahi lēsoni ‘oku ke lava’i lelei.

Ko hono ma’u mo e Endorsement ko e fakahā ia ke mahino ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi lēsoni na’a ke fu’u a’usia lelei mo’oni.

Kapau te ke ma’u ha credit ‘e 14 mo ha Excellence ‘i ha lēsoni … hangē ko e fika pe ko e musika .. ‘e faka’ilonga’i leva kuo ke a’usia ‘a e lēsoni koia ‘aki ‘a e Excellence.

Pea ka sio ha taha ‘i ho’o tohi fakamo’oni ako ‘e ha ai na’a ke a’usia mā'olunga ‘a e Fika pe Musika pe fakatou’osi.

Pea ‘e toe ‘aonga eni he taimi ‘e fiema’u ai ke sio ki ho’o tohi fakamo’oni ako ‘i ha’o nofo – tautefito ki he feinga ngāue pe ke toe hoko atu ‘a ho’o ako ‘i ha feitu’u kehe.

Ko e Vocational Pathway ko e founga mo ia ‘e taha ke fakamahino ai ‘a e ngaahi me’a kuo ke ‘osi ako. ‘E mahino mei ai ‘a e ngaahi faingamālie fakaako mo e lakanga ngāue ‘e lava ke ke fai.

‘E ma’u ‘a ho faka’ilonga Vocational Pathways Award hili ha’o fakakakato ‘o ha taha ‘o e ngaahi halanga ako ‘e 6 ‘o e ngaahi ngāue’anga.

‘E lava foki ke toe lahi ange ‘a e ngaahi faka’ilonga Vocational Pathway te ke lava ‘o ma’u. Tika ‘aupito…

‘E lava ke ke ngāue’aki ‘a e Vocational Pathways ke fakamahino ‘a e fekau’aki lelei ‘o e ngaahi me’a kuo ke lava’i pea mo e ngaahi fiema’u ‘a e ngaahi ngāue’anga.

Ko ho’o ‘i he ngaahi kolisi ‘oku hangē ha’o fononga ‘o tu’uta ha fonua fo’ou.. ‘o kamata’aki ‘a ho’o ongo’i fo’ofo’ou ‘o faka’au pe ke ke taukei ange. Pea te ke fie hoko atu ‘o sio mo fie’ilo ki ha ngaahi feitu’u mo ha fakakaukau fo’ou ange

Pea hangē pe ko e fononga.. ‘oku tonu ke ke ‘ilo pe ko ho’o fononga atu ki fē – pea ke ‘i ai mo ha mape ke tokoni ke ke a’usia e feitu’u ‘oku ke fie ‘alu ki ai. ‘Oku tonu ke ke ‘ilo ko e ngaahi lēsoni ‘oku ke ako ‘e lava ke ne ‘ave koe ki he kaha’u ‘oku ke fiema’u. Sai ‘a hono ma’u ke lahi e credit – ka ‘oku mahu’inga mo e ngaahi lēsoni ‘oku ma’u mei ai ‘a e credit takitaha.

Kapau ko ho’o taumu’a ko ha ngāue pe ko ho’o hoko atu ki he ‘univesiti, ‘e fiema’u ke ke ma’u credit ‘i he ngaahi standard ‘e ‘aonga ki he sio ‘a e ngāue’anga pe ko e ‘univesiti. Fakapapau’i ‘oku tonu ‘a e hala ‘oku ke foua.

Pea ke manatu’i – neongo ‘a ho’o lava’i ‘a e hū ki be ‘univesiti, ‘oku ‘ikai ke ‘uhinga eni ia te ke hū atu ki ai ‘o fai ha fa’ahinga lēsoni ‘oku ke fie fai. ‘I he ngaahi ‘aho ni ‘oku fiema’u ia ke lahi ‘a e ‘asi ‘a e E ‘i ho’o tohi fakamo’oni ako. Ko hono sai ia ‘o e hiki’i hake ‘a ho’o taumu’a ako ki ‘olunga foki.

Koia ko e ongo me’a mahu’inga ke ke manatu’i.

Fakapapau’i ko e standard ‘oku ke ako ai ‘e lava ke ma’u ai ‘a e ola koia ke lava ‘o fai e me’a ‘oku ke fiema’u ‘i ho’o nofo atu mei he ako.

Koe’uhi ko e NCEA ko e faka’ilonga ako ‘oku tali fakavaha’apule’anga, ‘e lava ai ke ke hū ‘o ako ‘i ha ‘univesiti ‘i ha fonua muli.

Pea ke feinga ke ke a’usia ‘a e mā'olunga taha te ke lava’i – pea ki he lahi taha ‘o e Excellence mo e Merit te ke ala ma’u.

Kapau ‘oku ‘i ai ha’o fehu’i, ‘eke ia ki he kau mataotao; ‘Eke ki ho’o kau faiako pe ko ho’o ‘ahia ‘a e uepisaiti NZQA www.nzqa.govt.nz - pe telefoni ki he NZQA ‘i he 0800 697 296.